10. listopada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja radi podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja. Stručnjaci koji rade s djecom uočavaju kako su stres i anksiozni poremećaji sve češći problem među djecom i mladima. Pokazuje se sve važnije razvijati kod djece ključne vještine i strategije koje im mogu pomoći spriječiti takve probleme, ali i pomoći svima koji se s problemima već suočavaju. Nekoliko savjeta za roditelje ali i sve odrasle koji skrbe za djecu:

• Slušajte promatrajte i zapažajte. Kad smo svjesni djetetova ponašanja, razmišljanja i osjećaja, lakše ćemo prepoznati njegova loša raspoloženja, i rane znakove ozbiljnijih problema mentalnog zdravlja. Osobitu pozornost posvetite razdobljima promjena poput puberteta.
• Potičite djecu da razgovaraju o svojim osjećajima i pružite im priliku da izraze brige. Pokušajte se koristiti otvorenim pitanjima poput „kako se osjećaš?“ umjesto izjava poput „vidim da si pod stresom“.
• Budite oprezni s izjavama poput „priberi se“ ili „nema razloga za zabrinutost“. Katkad su nezadovoljstvo i tuga ozbiljniji nego što se čini na prvi pogled.
• Pokušajte pokazati primjerom – vježbajte, jedite zdravo, održavajte pozitivno mentalno stajalište, svakodnevno u danu provodite određeno vrijeme bez ekrana, vježbajte opuštanje i pokažite da briga o sebi nije sebična. Prateći vas i djeca će lakše usvojiti ove navike.
• Nemojte se bojati razgovarati o mentalnome zdravlju. Nastojte podignuti svijest, potičite dijalog, umanjite stigmu i razvijajte razumijevanje.
• Zajedno iskušajte neka dobra djela. Ispecite kolače za susjede, donirajte staru odjeću ili volontirajte na nekome lokalnome događanju – pokažite da dobrota može imati pozitivan učinak.
• Ozbiljno shvatite zlostavljanje, maltretiranje i diskriminiranje. Budite u bliskom kontaktu s školom.
• Potičite vježbanje. Ako djeca nisu sklona sportu, pokušajte nešto činiti zajedno, primjerice voziti bicikl ili šetati po parku.
• Potičite sigurnost na internetu. Provjerite što djeca rade na internetu, procijenite i namjestite roditeljsku zaštitu.
• Potičite zdrave predloške spavanja i pravilno vrijeme odlaska na spavanje. Važno je djeci osigurati količinu sna koja im je potrebna kako bi ostala u formi i zdrava.
• Kad vam se dijete obrati zbog zabrinutosti, poslušajte i pokušajte razumjeti što se događa. Zajedno istražite što biste mogli učiniti kako bi dijete svladalo strahove i provjeravajte dogovorene aktivnosti kako biste pratili uspjeh.
• Budite smireni i strpljivi. Katkad se ponašanja tjeskobne djece mogu činiti nerazumnima. Treba zapamtiti da tjeskobna mlada osoba koja plače ili izbjegava situacije zapravo instinktivno reagira na uočene prijetnje.
• Pomozite djeci da se suoče sa stvarima ili situacijama kojih se boje. Naučiti se suočavati sa strahovima jedan je od najizazovnijih dijelova prevladavanja tjeskobe i stresa. Suočavanje sa  strahovima obično najbolje funkcionira ako mu se pristupa postupno, korak po korak.
• Pokušajte savladati svoju tjeskobu i pokažite djeci da se s njome može uhvatiti ukoštac i nadzirati je. Podijelite svoje metode kako bi ih i djeca mogla iskušati.
• Podržavajte djecu u prihvaćanju nesigurnosti i promjena. Razgovarajte o ishodima i nastojte im pomoći da prihvate i suoče se s pozitivnim i negativnim promjenama.
• Podržavajte djecu u suprotstavljanju negativnim ili iracionalnim stajalištima i mislima. Osmislite i prenesite djelotvorne načine na koje ćete propitati i suprotstaviti se mislima i stajalištima koji izazivaju tjeskobu.
• Pobrinite se za to da djeca znaju da vam se mogu obratiti i zatražiti pomoć i potporu. Podsjetite ih i na to da postoje i drugi ljudi koji mogu pružiti konkretnu stručnu pomoć (npr. stručna služba škole) ako se zajedno morate suočiti s određenim ozbiljnijim problemom. Spoznaja da se mogu obratiti i drugima za pomoć može umanjiti tjeskobu.
• Zapamtite da nitko nije savršen. Svi ponekad griješimo, ali važno je truditi se.

Izvor: Rae, Tina: O.K. je ne biti O.K. Vodič za postizanje dobrobiti. Školska knjiga, Zagreb, 2021.